Resonant Voices Radar: maj 2020. godine

12.08.2020.

Resonant Voices Radar (RVR) razotkriva lažne, pristrasne ili manipulirane online sadržaje koji podstiču podjelu i mobiliziraju podršku grupama i inicijativama koje ugrožavaju javnu sigurnost, ljudska prava i demokratiju.

RVR tim nadgleda digitalni ekosistem otvorenih online kanala koji proizvode i šire dezinformacije, pristranu i ekstremističku propagandu, govor mržnje, neosnovane tvrdnje i druge opasne online poruke, koje se šire preko granica, jezičkih barijera i platformi, utječući na zajednice transnacionalne dijaspore.

U maju 2020. godine Resonant Voices Radar je analizirao odjek i domet sljedećih priča:

Bleiburg: simbol podela i van Balkana

Foto: Facebook screenshot

Kadgod se pomene Bleiburg, balkanski narodi krenu da olovom pune svoja oružja kako bi na društvenim mrežama učestvovali u ratovanju oko „prave“ istorijske istine. Austrijski gradić na granici sa Hrvatskom, čije ime doslovno znači „olovni zamak“, proteklih decenija postao je simbol „olovnog“ online ratovanja u kojem se poluinformacije, govor mržnje i ekstremistički stavovi koriste u svrhu istorijskog revizionizma, ideološkog rata i relativizacije zločina.

Ovogodišnja odluka katoličkog kardinala Vinka Puljića da u Sarajevu održi versku komemoraciju za žrtve „Bleiburške tragedije“ i „Hrvatskog križog puta“ izazvalo je erupciju online i offline reakcija. Opasni narativi prelivali se se iz online sredine na ulice i obrnuto, stvarajući nove i osnažujući stare linije ideoloških, međunacionalnih i unutarhrvatskih podela.

Sporna misa bila je posvećena 75. godišnjici otkad su na kraju Drugog svetskog rata pripadnici Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije nadomak Bleiburga iz odmazde ubili nekoliko desetina hiljada pripadnika pronacističkog hrvatskog ustaškog režima i vojske, potom pripadnike nemačkih nacističkih trupa, muslimanskih pronacističkih grupa, srpskih i crnogorskih četničkih trupa, belogardejskih antikomunističkih trupa, kvislinšnkih slovenačkih trupa, ali i civila.

Ustaške uniforme, pokliči „Za dom spremni“ i šahovnice sa prvim belim poljem, koriščene u vreme pronacističke Nezavisne Države Hrvatske (NDH), predstavljaju proteklih decenija prepoznatljiv deo komemoracija u Bleiburgu, zbog čega je ovaj skup sagledan kao deo pokušaja revizije istorije, glorifikovanja fašističkog ustaškog režima i relativizacije njegovih zločina u Drugom svetskom ratu.

Najava slične mise u Sarajevu izazvala je burne reakcije korisnika društvenih mreža, koje su potom izrodile antifašistički protestni marš ulicama Sarajeva za vreme sporne mise.

Borba između dve strane nastavljena je i junu u online sredini. Analiza, urađena posredstvom aplikacije SocioViz, ukazuje da je Bleiburg tema, koja korisnike Twittera dominatno deli po dve linije. Jedna linija podele je na antifašiste i ustaše, a druga na komuniste/Jugoslovene i nacionaliste/Hrvate.

Mreža hashtagova korišćenih u najuticajnijim tvitovima koji su se ticali Bleiburga, ukazuje je početkom juna ovom društvenom mrežom dominirao narativ koji Bleiburg sagledava isključivo kao ratni zločin jugoslovenskih komunista. U grafici su dominatna plava i žuta mreža hashtagova koji komuniste, Jugoslaviju i partizane direktno povezuju sa masovnim grobnicama i ubistvima u mestima Jazovka, Gračani, kao i progonom nesitomišljenika na Goli otok.

Na to se naslanja roze mreža koja ovaj narativ povezuje i sa genocidom u Srebrenici, ali ne i Jasenovac. Vidno manje i izdvojene su ljubičasta i svetlo zelena mreža hashtagova, koja se tiču ukazivanja na zločine ustaškog režima, kao i protvljenja komemoraciji u Sarajevu.

Uprkos tome što je aktivnost ovih korisnika bila znatno veća u maju u vreme oko sporne komemoracije, ona je utihnula početkom juna.

Nasuprot tome, aktivnost zastupnika suprotnog narativa nije se umanjila, a analiza uticaja pojedinčanih Twitter naloga ukazuje da je najaktivniji bio naloge posvećen „otkrivanju istine o genocidu nad Hrvatima i ostalima koje je počinio jugosovenski dikaktor Tito i njegovi komunisti“.

Analizirajući digitalne sadržaje izazvane Bleiburškom komemoracijom u Sarajevu, RVR tim je identifikovao pet dominatnih tačaka manipulacije, zarad održavanja pomenulih linija podela.

U objavama na društvenim mrežama, ali i tekstovima, kako mainstream, tako i alternativnih medija, dominantne su manipulacije najčešće tiču broja poginulih kod Bleiburga, njihovog identiteta, antifašističkog pokreta, komunističke vlasti i povezivanja sa zločinima u regionu.

Broj poginulih: Istoričari su uglavnom saglasni da je ukupan broj poginulih između 45.000 i 60.000. Međutim, u spornim online objavama broj poginulih varira od 300.000 do 600.000, a u pojedinima se citira tvrdnja jednog od hrvatskih portala, koji podstiče istorijski revizionizam, da je u vreme Bleiburga „iz Hrvatske raseljeno, pogubljeno i izbačeno više od milion ljudi“.

Identitet poginulih: U objavama neretko se ističe da su kod Bleiburga poginuli „pripadnici hrvatske vojske i brojne izbeglice“ što nije netačno ali predstavlja tendenciozno plasiranu poluniformaciju. Čestim izostavljanjem činjenice da su u pitanju pripadnici trupa NDH, od kojih su mnogi počinili zločine, pokušava se iskriviti kontekst i ojačati narativ od „nevinim žrtvama“. Izostavljanjem istorijske činjenice da su se hrvatskim ustašama ka Bleiburgu povlačile i pripadnici slovenačkih, srpskih, crnogorskih i muslimanskih fašističkih formacija, nastoji se održati mit o isključivo hrvatskom stradanju.

Antifašistički pokret: Zanemarivanje nacionalnog identiteta svih poginulih koristi se u spornom narativu kao deo nastojanja da se antifašistički pokret na teritoriji Jugoslavije poveže isključivo sa nadnacionalnom jugoslovenskom idejom i komunizmom. U tom narativu se antifašistička borba iskazuje kao borba protiv hrvatskog naroda, pri čemu se svesno zanemaruju uloga oko 140.000 etničkih Hrvata u antifašističkom pokretu i Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije, kao i njihova stradanja.

Komunistička vlast: Uloga komunizma u Jugoslavije i predsednika Josipa Broza Tita sagledava se u iskrivljenom ogledalu na obe strane ovog ideološkog sukoba. U online objavama onih koji su bliski hrvatskim nacionalističkim krugovima, naročito u dijaspori, svako pominjanje jugoslovenskog komunizma je bojeno tvrdnjama o političkom progonu Hrvata, gušenju hrvatske državnosti i komunističkim zločinima nad Hrvatima. S druge strane linije podele, svako postavljanje pitanja postupanja Titovog komunističkog režima prema političkim neistomišljenicima sagledava se kao udar na antifašističku tradiciju i ideju multinacionalne države.

Povezivanje sa zločinima: U podeli na komuniste i nacionaliste primetna je i podela na „naše“ i „njihove“ zločine. Borba dva suprotstavljena narativa u objavama na društvenim mrežama se uobičajeno odvija tako što se na svako pominjenje ustaških zločina odgovora pominjenjem Bleiburga, ali i Golog otoka na kojem je Titov režim zatvarao političke zatvorenike. „Ratovanje zločinima“ se nastavlja pominjanjem srpskih, jevrejskih i romskih žrtava u ustaškom logoru Jasenovac da bi se sve prešlo na zloglasna mesta stradanja u ratovima 1990.-ih, od Vukovara, preko vojno-policijske akcije Oluja, do Srebrenice.

Sinergijski efekat ovih 5 tipova manipulacija je takav da se istorijski revizionizam i relativizacija zločina postiže tako što su oni stavljeni u kontekst ideološkog rata između antifašizma/globalizacije i nacionalizma/populizma. To je kontekst sukoba koji se vodi i znatno van granica i konteksta Balkana.

U toj borbi uloge oslobodilaca i zločinaca se mešaju pa deo javnosti postepeno gubi osećaj ko je pozitivac, a ko negativac, odnosno ko je poražen, a ko pobednik u određenom istorijskom momentu.

Rasprava oko Blajburške komemoracije se u maju i sve do sredine juna prelivala sa društvenim mreža u stvarni život i obrnuto. U tom prelivanju u onlajn sredini iznedrena je i jedna sasvim neočekivana heroina iz offline sredine.

Foto: Screenshot Radio Sarajevo

Kako su najpre na društvenim mrežama izvestili očevici a potom i mainstream mediji, jedna starija gospođa je uspela da prekine predizborni skup desničarskih stranaka u mestu Dugo Selo nadomak Zagreba. Kako su naveli, nju je iznervirala ustaška ikonografija na skupu te je ona sa viklerima na glavi i kućnim papučama na nogama izašla iz svog doma u nameri da spreči ovo okupljanje.

Ona je ubrzo postala hit na društvenim mrežama. Odmah su reagovali i mediji u Hrvatskoj i Bosni i Hervegovini, objavljujući priču na svojim portalima ostvarujući milionske posete. Samo jedan do njih, hrvatski portal Telegram, je ovom pričom imao doseg do skoro 1,1 milion korisnika Facebooka. Bezmalo istovetne članke objavilo je još najmanje pet portala u regionu, doprinoseći da je potencijalni Facebook doseg za ovih šest članaka bude ukupno 2,3 miliona.[1]

I junakinja ove priče je na društvenim mrežama neminovno u komentarima svrstavana u skladu sa dihotomijom na antifašiste i ustaše, odnosno na komuniste i nacionaliste. Za deo publike ona je heroina. A za druge je skojevka, što je nekad označivao pripadnicu Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ), a sada uglavnom od nacionalistički nastrojenih komentatora biva upotrebljen kao uvreda.

Antiimigrantska retorika ponekad donosi više klikova nego glasova

Foto: Twitter screenshot

Proteklih pet godina širom Evrope antiimigrantski narativ je mnogim političkim strankama i pokretima doneo glasove na izborima, a neke čak doveo i na vlast. Međutim, rezultati junskih parlamentarnih izbora u Srbiji ukazuju da uspeh u širenju ovakvih poruka u digitalnom svetu ne može uvek da se prelije u glasove u izbornim kutijama.

Jedan video snimak napada na migrantski centar na obodu Beograda, ne samo što je masovno deljen na društvenim mrežama, već je iskorišćen kao okidač za početak predizborne kampanje. Na snimku se vidi jedan krajnje desničarski aktivista, koji se svojim automobilom upada u migrantski centar u pokušaju da pregazi nekog od štićenika.

Uz jasnu referencu na terorostički napad u gradu Christchurch na Novom Zelandu, napadač je uživo emitovao na Facebooku svoje postupke, koji su bili praćeni govor mržnje prema migrantima. U napadu niko nije povređen, a napadač je uhapšen.

Originalni napadačev Facebook live video dosad je imalo oko 56.500 pregleda, ali je njegov odjek bio višestruko veći. RVR tim je na tri dominentne društvene mreže – Facebook, Twitter i YouTube – registrovao ukupno 20 uploadovanih snimaka napada, koji su imali ukupno više od 1,08 miliona pregleda.

Facebook live video napadača je i dalje na njegovom Facebook profilu, koji je i dalje aktivan. Nijedna platforma nije skinula, niti označila snimak snimak kao neadekvatan sadržaj. Oznake o problematičnom sadržaju nisu stavljene ni na objave korisnika društvenih mreža, koji su objavljivanje snimka iskoristili za širenje govora mržnje i pozive na nasilje protiv migranata u Srbiji.

Video snimci direktno uploadovani na YouTube zabeležili su nešto više pregleda od snimaka uploadovanih na Facebook, ali je na Facebooku došlo do više od 85 odsto od ukupnog broja intereakcija korisnika sve tri društvene mreže.

Uticaj ovog video snimka pokušale su da iskoriste dve organizacije poznate po antimigrantskih stavovima: pokret „Živim za Srbiju“ osnovan dominantno na antivakcinaškoj i nacionalističkoj platformi i krajnje desničarski pokret Levijatan, koji se predstavlja kao organizacija za zaštitu životinja.

Šef Levijatana Pavle Bihali je na svom Twitter nalogu otvoreno podržao ovaj napad, izazvavši na hiljade reakcija, ne samo na društvenim mrežama, već i u nacionalistički orijentisanim medijima. Slična podrška je stigla i od dr Jovane Stojković, šefice pokreta „Živim za Srbiju“. Oboje su pozvali na zajednički protest ispred migrantskom centra u kojem se dogodio napad.

Obe organizacije su taj protest iskoristile kao početak zajedničke predizborne kampanje u kojoj su nastojale da prošire odjek svojih poruka, koristeći pojavljivanje u mejnstrim medijima u kombinaciji sa aktivnošću na društvenim mrežama.

Aktivnošću na online platformama, poput objavljivanja video snimka kako pripadnici Levijatana „patroliraju susedstvom, čuvaju bezbednost lokalnog stanovništva i prefarbavaju simbole nacrtane od neevropskih migranata“, ova grupa je uspela da dobije podršku od nacionalista i van regiona. Na Twitteru im je direktna podrška stigla od jednog od uticajnijih poljskih nacionalistički nastrojenih korisnika.

Foto: Twitter screenshot

Međutim, udruživanje ova dva pokreta, koja su veoma aktivna i prodorna u onlajn sredini, nije imalo sinergijski efekat u offline izbornim aktivnostima. Izborna lista ova dva pokreta je na izborima osvojila manje od 22.700 glasova, iako samo Pokret Levijatan ima 11 puta više pratilaca na Facebooku.

Dubinsku analizu pokreta Levijatan za istraživački portal Bellingcat napisao je jedan od prošlogodišnjih Resonant Voices stipendista Michael Coulbourne i možete je naći na ovom linku: https://www.bellingcat.com/news/2020/06/18/levijatan-serbian-animal-rights-vigilantes-go-to-the-polls/

Bizarnosti o migrantima se šire brže ako je za to optužena vlast

Foto: Facebook screenshot

Pogranični srpski gradić Šid postao je u maju nezaobilazna tačka u antiimigrantskim objavama korisnika društvenih mreža u regionu. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je poslao pripadnike vojske da pomogne policiji u obezbeđivanju migrantskih centara i centara za azil na teritoriji Šida odakle često migranti pokušavaju da pređu granicu Hrvatske i time se dokopaju Evropske unije.

Kako je istakao predsednik Srbije, nakon ponovnog otvaranja migrantskih kampova, koji su bili u potpunosti zatvoreni u toku dvomesečnog vanrednog stanja uvedenog zbog pandemije koronavirusa, dešavaju sitne krađe i neovlašćeni upadi na posede, zbog čega se građani osećaju nebezbedno.

Uprkos nastojanju vlasti da prisustvom vojske uveri stanovništvo u bezbednost u Šidu, nepotkrepljenje tvrdnje iznete u samo jednom tabloidu su imale tako jak efekat eho-sobe da je samo na Facebooku imao potencijalni doseg od više od 1,5 milion ljudi. Štaviše, broj interakcija čitalaca se udesetostručio čim je ceo antiimigrantski narativ stavljen u kontekst kritike vlasti u Srbiji.

RVR tim je analizirao odjek teksta tabloida Srpski telegraf objavljen na njegovom portalu Republika u kojem je, bez odgovarajuće novinarske provere, prenet sagovornikova tvrdnja da su mu migranti ubili dva psa. Iznete bizarnosti o navodno odsečenim glavama pasa, koje su migranti potom ispekli na roštilju, prenete su kao činjenica uprkos tome što u samom tekstu postoje detalji koji ukazuju na spornu verodostojnost izvora informacija. Kako je preneto, sagovornik je isekao 300 stabala voća kako ih ne bi prepustio migrantima, a pritom je obesio mrtvu sovu i postavio glavu bika kako bi migrante odvratio od dolaska na njegovo imanje.

Ovaj nedovoljno proveren i pristrasni sadržaj vrlo brzo je prenet na portalima bezmalo svih tabloida u Srbiji, ali i u pojedinim alternativnim portalima na kojima je dobio nešto drugačiji kontekst. Isti sadržaj je stavljen u kontekst kritike „promigrantske politike“ predsednika Srbije, ističući da su navodni počinioci „Vučićevi migranti“.

Iako je Newspanel malo poznati alternativni portal, ovaj tekst su na Facebooku podelile brojne krajnje desničarske, nacionalističke, proruske i antiimigrantske grupe u regionu i dijaspori, što mu je dalo potencijalni doseg do 620.000 ljudi.

Isti portal je ostvario najveću stopu angažovanja čitalaca u odnosu na broj onih koji ih prate na Facebooku. On je imao stopu angažovanja od 2,69 odsto, dok je dobro poznati tabloid Kurir uspe da podstakne samo 0,1 odsto svojih pratilaca da se angažuju povodom članka u smislu deljenja, sviđanja i komentara.

S druge strane, malo poznati portal Borba za istinu postigao je stopu angažovanja od bezmalo dva odsto među svojim pratiocima na Facebooku, koji su u poređenju sa pratiocima ostalih analiziranih medija očigledno skloniji da se angažuju oko objavljenog članka.

Analiza ovog slučaja ukazuje da kada se antiimigrantski narativ sjedini sa kritikom vlasti predsednika Vučića to za posledicu ima neuporedivo veću interakciju čitalaca u odnosu na slične tekstove bez antivladinog konteksta. Razmere uvećanja interakcija su toliko velike da samo jedan tekst u antivladinom kontekstu generiše čak 92 odsto ukupnog broja reakcija, komentara i podela koji su na Facebooku izazvala svih šest analiziranih tekstova bezmalo istog sadržaja. [2]

Priče koje nemaju kraja

Foto: YouTube screenshot

Pandemija koronavirusa bila je dominatna u aprilskom Resonant Voices Radaru u kojem su identifikovana četiri doktora čije izjave su posebno uticajne među onlajn zajednicama u EU i i na Zapadnom Balkanu. Trendovi u internet pretraživanjima korisnika u svim zajednicama na Zapadnom Balkanu ukazuje da se interesovanje za njih nastavilo.

I u maju jezičke barijere nisu zaustavile širenje nepotkrepljenih tvrdnji zapadnih lekara među publikama na Zapadnom Balkanu. Ogroman prodor u online zajednici imao je snimak TV intervjua u kojem je francuski virusolog i nobelovac Luc Montegnier, suprotno većini naučne zajednice, tvrdio da je koronavirus veštački napravljen i da u njemu ima sekvenci HIV-a.

Samo jedan video sa prevodom na lokalni jezik na YouTube je videlo skoro 550.000 ljudi. Na Facebooku moglo da ga vidi bezmalo 630.000 korisnika, izazvavši oko 48.000 reakcija, pretežno u okviru grupa i stranica koji propagiraju nacionalističke stavove, teorije zavere, protivljenje vakcinaciji, ali i među balkanskom dijasporom u Francuskoj i Austriji.

Foto: Facebook/Twitter/YouTube screenshots

Platforme su različito reagovale na širenje ovog video snimka među korisnicima društvenih mreža. YouTube je ispod snimka stavio uniformni link ka stranicama sa poslednjim informacijama od Svetske zdravstvene organizacije o koronavirusu, dok je Facebook video zatamnio i označio kao lažnu informaciju, pozivajući se na hrvatski portal za proveru informacije Faktofraf.hr. Twitter nije obeležavao, niti proveravao objave sa ovim video snimkom.


[1] Šest tekstova je izazvalo više 13,300 reakcija, komentara i deljenja na Facebooku.

[2] Iako je od šest analiziranih istih ili sličnih tekstova, pojedinačno najveći domet na Facebooku imao onaj koji je objavio tabloid Kurir, višestruko više interakcija korisnika Facebooka imao je tekst portala Newspanel, koji je antiimigrantski narativ povezao sa antivladinim narativom. Tekst Newspanela imao je na Facebooku više od 16.000 reakcija, komentara i podela, a tekstovi ostalih pet portala ukupno manje od 1.500.

Resonant Voices Inicijativu u Evropskoj uniji financira Fond za unutrašnju sigurnost EU – Policija.

Sadržaj ovog izvještaja predstavlja stavove tima Resonant Voices Inicijative, koji vrši monitoring medija, i isključiva je odgovornost Resonant Voices Inicijative. Evropska komisija ne prihvata nikakvu odgovornost za eventualnu upotrebu informacija koje on sadrži.