Resonant Voices Radar: jul 2020. godine

29.10.2020.

Resonant Voices Radar (RVR) otkriva lažne, pristrasne i manipulisane online sadržaje koji podstiču podele i mobilišu podršku za grupe i inicijative koji ugrožavaju javnu bezbednost, ljudska prava i demokratiju.

RVR tim nadgleda digitalni ekosistem otvorenih onlaine kanala, koji proizvode i šire dezinformacije, pristrasnu i ekstremističku propagandu, govor mržnje, neosnovane tvrdnje i druge opasne online poruke, koje se šire preko granica, jezičkih barijera i platformi, utičući na transnacionalne zajednice u dijaspori.

Resonant Voices Radar (RVR) otkriva lažne, pristrasne i manipulisane online sadržaje koji podstiču podele i mobilišu podršku za grupe i inicijative koji ugrožavaju javnu bezbednost, ljudska prava i demokratiju.

RVR tim nadgleda digitalni ekosistem otvorenih onlaine kanala, koji proizvode i šire dezinformacije, pristrasnu i ekstremističku propagandu, govor mržnje, neosnovane tvrdnje i druge opasne online poruke, koje se šire preko granica, jezičkih barijera i platformi, utičući na transnacionalne zajednice u dijaspori.

U julu 2020. godine Resonant Voices Radar je analizirao odjek i domet sledećih priča:

Srebrenica se obeležava, ali Srebrenicom se i ratuje
C:\Users\Nenad\Pictures\Screenshots\01-Screenshot-Twitter.png
Foto Twitter Screenshot 

Na postjugoslovenskom online prostoru u julu je dominirala srebrenička komemoracija, kojom je obeležena 25. godišnjica genocida. Četvrt veka kasnije, genocid u Srebrenici se i dalje žestoko osporava na internetu, koji je prepun pristrasnog tumačenja događaja i zapaljivih izjava među korisnicima društvenih mreža na Balkanu i u zajednicama balkanske dijaspore.

Na društvenim mrežama dominirao je hashtag #Srebrenica25, ali postojala je ogromna razlika u sadržaju Twitter objava napisanih na engleskom jeziku i onih napisanih na srpskom jeziku, pokazuje RVR analiza korišćenjem SocioViz aplikacijom.

Analiza Twitter objava na engleskom, a koje su u vezi da sa terminom Srebrenica, ukazuje da je 25. godišnjica izazvala zaista globalnu diskusiju u kojoj su istaknute priče žrtava genocida u Srebrenici, ali i opasnosti od islamofobije i iskrsavanja poricanja genocida. U objavama na engleskom jeziku, ključne reči povezane sa narativom koji se tiče komemoracije pune žalosti i poštovanja (prikazan plavom mrežom) neuporedivo je prisutniji nego narativ koji promoviše „alternativno“ tumačenje, negirajući genocid u Srebrenici i dovodeći u pitanje umešanost Ratka Mladića i Srbije (prikazan žutom mrežom).

C:\Users\Nenad\Pictures\Screenshots\July-illustrations\02-Srebrenica-networkwordcloud.png

Plavom mrežom dominitaju reči koje ističu muslimane kao žrtve, genocid u Srebrenici kao prvi genocid u Evropi posle holokausta, dok su Srbi u Bosni povezani sa poricanjem genocida.

Međutim, kada se analiziraju Twitter objave isključivo na srpskom jeziku, primetno je da je na temu Srebrenice znatno domantniji revizionistički narativ o „muslimanskim teroristima“, „uništiti srpsko“, „analizama koje su otkrile falsifikate“, ili „pokušajima zloupotrebe istorije“. Glavni izvor ovog toksičnog narativa su Facebook i Twitter nalozi portala Crvene beretke, koji promoviše sećanje i ideologiju rasformirane Jedinice za specijalne operacije, bivše elitne specijalne policijske jedinice Službe državne bezbednosti Srbije, čiji članovi su učestvovali u balkanskim ratnim zločinima, kao i u ubistvu premijera Srbije Zorana Đinđića.

Proteklih pet godina uzastopno, ovaj portal svojim oko 105.000 Facebook pratilaca i do 4.000 Twitter pratilaca deli tajno snimani video snimak, koji navodno pokazuje bošnjačke trupe u Srebrenici koji 1994. godine govore o ubijanju Srba, godinu dana pre srebreničkog genocida. Ovaj video se koristi kao opravdavanje ubijanja Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine, šireći islamofobiju i govor mržnje.

D:\RVRadar\July-archive\July-illustrations\Srebrenica-Crvene beretke.png
Foto Facebook screenshot
Poricatelji genocida u Srebrenici iskoristili 25. godišnju komemoraciju

Svetsku pažnju u julu su obilato iskoristili oni koji su želeli da promovišu poricanje genocida u Srebrenici kao deo svoje političke agende.

U njihovoj „alternativnoj“ interpretaciji onoga što se dogodilo, 11. jul se sagledava kao „dan oslobođenja Srebrenice“ a kao heroj je slavljen vojni komandant general Ratko Mladić, koji je odgovoran za ubistva. Kako bi ovim neverovatnim izjavama dali kredibilnost i objektivnost, često su citirani eksperti van Balkana koji direktno odbacuju ili sumnjaju u Mladićevu odgovornost za genocid u Srebrenici.

Na primer, u julu je tabloid Informer objavljivio tekst pod naslovom „Slučaj Mladić! Žrtveni jarac za ratne zločine NATO u Jugoslaviji! Poznati kanadski advokat rasturio laži Haškog suda!“ Ali, neuporedivo veću uticaj u online sredini imao je tekst sa širokoj javnosti nepoznatog bloga Zanimljiveinteresantne. Pod naslovom „Finski istoričar šokirao svet: Mladić je junak! Branio je Evropu od islamista!“, tekst prenosi tvrdnje finske dečije psihijatrice i bivša poslanica finske krajnje levičarske stranke da je Mladić oklevetan i da je on žrtva.

Ovaj sadržaj je deljen prevashodno u Facebook grupama, koje okupljaju srpske nacionaliste, kreajnje desničare, proruske aktiviste i simpatizere, imajući doseg do više od 450.000 korisnika Facebooka, ostvarivši više od 43.000 interakcija.

Kao vid zamagljivanja istine o onome što se dogodilo u julu 1995. godine, online kruže novinski napisi o tome da 12. jula 1995. nije bilo živih Srba u Srebrenici te tvrdnje istoričara Milivoja Ivaniševića da je „veliki propust i nenadoknadiva greška srpskih državnika i političara što ni tada ni kasnije nisu obavijestili javnost da su u Srebrenici muslimani za vrijeme svoje vladavine poubijali sve Srbe“.

Osim toga, u alternativnim srpskim medijima se ističe izjava jednog od članova bošnjačke zajednice u Srebrenici Ibrana Mustafića da je najmanje između 500 i 1.000 Bošnjaka iz Srebrenice ubijeno od svojih sunarodnika tokom proboja ka Tuzli u julu 1995. On je tvrdio da postojali spiskovi „nepodobnih Bošnjaka“ koji „ni po koju cenu ne smeju živi da se dokopaju slobode“.

Dublju analizu o tome koje vrste teorija zavera i ostalah narativa i mehanizama se koriste u javnom diskursu moguće je pročitati u Izveštaju o negiranju genocida 2020. koji je objavio Memorijalni centar Srebrenica-Potočari.

Efekti talasanja u regionu i dijaspori

Brojni svetski lideri su poslali pisane i video poruke povodom 15. godišnjice genocida u Srebrenici. Premijer Slovenije Janez Janša je odlućio da ovu godišnjicu iskoristi kao oružje protiv svojih političkih oponenata iz redova slovenačkih socijaldemokrata, koje često etiketira kao „komuniste“.

On je u Twitter objavi napisao: „Pokolj u Srebrenici se ne bi dogodio da smo na teritoriji bivše Jugoslavije posle raspada očisili od komunističke ideologije, kao i da su osuđeni posleratni pokolji u Sloveniji i drugde“, izazvavši žučne reakcije u Bosni i Hercegovini, kao i osude u mainstream medijima širom bivše Jugoslavije.

Njegov pokušaj da „objasni“ svoju izjavu, istakavši da je genocid u Srebrenici „osmislilo zlo koje je odgajano u komunističkoj školi JNA pod crvenom zvezdom“, samo je uvećalo negativne reakcije.

I dok je ova godišnjica među korisnicima društvenih mreža u Sloveniji dovela do ostrašćenih podela po političkoj liniji, među balkanskim zajednicama dijaspore podele su isključivo po nacionalnoj liniji.

Online okršaj zajednica dijaspore najvidljiviji je bio u komentarima na tekstove o Srebrenici objavljivanim na portalima mainstream medijima zemalja u kojima žive, poput Nemačke ili Austrije. Jedan od brojnih primera ovog sukoba u odeljcima za komentare čitalaca vidljiv je ispod teksta pod nazivom „Suprotstavite se nečim onima koji negiraju genocid“ objavljenog u nedeljniku Zeit, koji je napisala direktorka kancelarije Fondacije Heinrich Boell u Sarajevu, koja pokriva Bosnu i Hercegovinu, Severnu Makedoniju i Albaniju. Pojedini čitaoci su mu zaerali da je pristrasan i da nije predstavio srpsko viđenje ratnih događaja.

Ovakvi online sukobi manifestovali su se i offline. U gradu Mannheimu, na zapadu Nemačke gde žive brojne balkanske zajednice dijaspore, oslikan je grafit sećanja na Srebrenicu, preko kojeg je ubrzo neko iscrtao srpske nacionalne simbole i ispisao ime Ratka Mladića.

C:\Users\Nenad\Pictures\Screenshots\July-illustrations\03-Screenshot Twitter.png
Foto Screenshot Twitter

Sukob dijaspora oko Srebrenice raspirio je i tekst online portala Serbian Times koji je objavio tekst o tome da je jedna devojčica srpskog porekla seminarskim radom na temu „Bosanski genocid“ i potonjom akcijom njenog oca uspela da u Čikagu iz školskih knjiga bude izbačena formulacija da je Srbija počinila genocid u Bosni i Hercegovini.

Ovaj tekst, pod naslovom „Srpska pravda u gradu Hilari Klinton: Katarina svojim školskim zadatkom iz američkih udžbenika izbirsala laži o Srbima kao ubicama i Tesli i Đokoviću kao – ratnim zločincima!“, imao je odjek do bezmalo 900.000 korisnika Facebooka, ostvarivši oko 45.000 interakcija, među kojima više od 4.000 komentara.

Iako u samom tekstu postoji kratko objašnjenje da se izbacivanje reči genocid „ne odnosi na genocid u Srebrenicu već na navodnu agresiju Srbije na Bosnu i Hercegovinu“, reakcije čitalaca ukazuju da si mnogi stekli utisak da se iz nastavnog gradiva za škole u distriktu 64 više neće govoriti o genocidu u kontekstu Srebrenice. Reakcija je usledila i od predstavnika bošnjačke zajednice, koja je konktaktirala direktora škole koji je potvrdio da je tema genocida i dalje deo nastavnog gradiva.

Efekti talasanja u regionu i dijaspori
C:\Users\Nenad\Pictures\Screenshots\July-illustrations\04-DuaLipa-Screenshot Twitter.png
Foto Screenshot Twitter

Britanska pop zvezda poreklom sa Kosova, Dua Lipa, izazvala je na Balkanu oluju na društvenim mrežama kada je na svojim Twitter i Instragram profilima objavila fotografiju na kojoj je zastava „Velike Albanije“ pored kojih su likovi oca osnivača Albanije Ismailja Ćemalija (Ismail Qemali) i vođe albanskih boraca sa Kosova Ise Boljetinija (Isa Boletini). Uz ovu fotografiju je navedena njena poruka: „Autohtoni – pridev (stanovnik nekog mesta) starosedeoci, a ne potomci migranata ili kolonista“. [1] Porodica Dua Lipe potiče sa Kosova.

Samo jedna objava izazvala je erupciju reakcija na društvenim mrežama i online sukobe, ne samo na Balkanu i među balkanskim zajednicama dijaspore širom sveta, već i među onima koji ranije nisu bili zainteresovani Balkan.

Samo dva dana posle kontroverzne, Dua Lipa i na Twitteru i Instagramu objavljuje objašnjenje da njena prethodna objava nikad nije bio predviđena da podstiče bilo kakvu mržnju i da je objava „namerno pogrešno protumačena“ od onih koji nastoje da promovišu etnički separatizam, nešto što ona „u potpunosti odbacuje(m)“.

Grafike ispod pokazuju poređenje angažovanja kod obe originalne objave i ogromanu raskorak između interakcija na Twitteru i na Instagramu. Najveći doprinos u tom uticaju ove objave u online ekosistemu ima činjenica da je Dua Lipa muzička zvezda na globalnom nivou i da je u tom trenutku njen Instagram profil pratilo više od 48,7 miliona ljudi što je dovelo do toga da samo na Instagramu ovu objavu „lajkuje“ više od 658.000 ljudi, a da više od 50.000 ostavi komentar.

D:\RVRadar\July-archive\July-illustrations\July-BCS-photos, charts\05-Dua Lipa's Posts on Twitter and Instagram_BHS.PNG

Ove Dua Lipine objave potpalile su osporavanja istorije na Balkanu. Analiza sadržaja komentara na Twitteru, Facebooku i Instagramu ukazuje da je objava Dua Lipe otvorila prostor za nadmetanje argumentima „ko je ovde prvi bio“, nehotice dajući kiseonik i mnogo veću pažnju narativima koji spajaju nacionalističke propagande sa svih strana u reguonu. Bez obzira na navodne dobre namere Dua Lipe, ovaj slučaj je važna lekcija o rizicima koje uključuje angažovanje uticajnih i poznatih ličnosti kao nosialaca određenih poruka.

D:\RVRadar\July-archive\July-illustrations\July-BCS-photos, charts\06-Total Interaction with DL's posts on IG and TW_BHS.PNG

S druge strane, online debata oko „autohtonosti naroda“ proizveo je i neočekivani efekat da je humor iskoriščen kao protivnarativ. Kao odgovor na Dua Lipin tweet sa mapom „Velike Albanije“, korisnici Twittera su krenuli da objavljuju duhovite mape, poput mape „Velike Crne Gore“ koja uključuje i delove Italije, potom mape „Velike Italije“, „mape autohtonog kantona Sarajevo“ kao i mape autohtonog prostora na kojem su živeli neandertalci.

C:\Users\Nenad\Pictures\Screenshots\July-illustrations\06-DuaLipa-reactions.jpg

Među srpskim korisnicima društvenih mreži došlo je do specifilnog aktivizma usmerenog protiv muzičarke – od pokušaja da se kroz promovisanje hashtaga #CancelDuaLipa podstakne „ukidanje“ Dua Lipe kao prihvatljive javne ličnosti u online i offline sredini, do toga da se pozivaju i podučavaju ostale da prijave objave za „podsticanje terorizma, ekstremnog nacionalizma i fašizma“. Oni su na društvenim mrežama delili zvanične britanske formulare za prijavljivanje osoba, koje se sumnjiče za navedena krivična dela, detaljno objašnjavajući kako bi trebalo popuniti formular.

Međuetnički sukob na društvenim mrežama dodatno je „zaljutila“ priča o ajvaru, koja je pomenuta u intervjuu koji je Dua Lipa dala za emisiju First We Feast, [2] emitovan samo dva dana posle kontroverzne objave. Na pitanje koji albanski delikates svi moraju da probaju pre nego što umru, Dua Lipa ističe, između ostalog, ajvar, a reditelj taj deo priče o ovom delikatesu koji se pravi širom Balkana ilustruje fotografijom na kojom se vidi tegla „Leskovačkog ajvara“, brenda iz srpskog grada Leskovca.

Iako je intervju namenjen ljubiteljima pop muzike, ovaj intervju je brzo postao poprište albansko-srpske borbe pa među 14.280 YouTube komentara veliki broj se tiče originalne „nacionalnosti“ ajvara. Koliko je to izazvalo polemike i u srpskom javnom mnenju svedoči da samo jedan tekst o ovoj „ajvar aferi“, koji je objavio portal B92.net, došao do više od 1,26 miliona korisnika Facebooka, izazvavši više od 57.000 interakcija.


[1] Kada se koristeći aplikaciju CrowdTangle analiziraju podaci za ovu objavu na Twitteru i Instagramu, kao i njihove prenošenje na društvenim mrežama Facebook i Reddit, ovaj sadržaj je došao do bezmalo 54 miliona korisnika ove četiri društvene mreže, izazvavši ukupno više od 755.000 interakcija.

[2] Ovaj video je na YouTubeu imao 2,9 miliona pregleda i više od 113.000 interakcija, dok je na Facebook imao odjek do više od 7,4 korisnika, ostvarivši na toj platformi oko 2.150 interakcija.

Resonant Voices Inicijativu u Evropskoj uniji financira Fond za unutrašnju sigurnost EU – Policija.

Sadržaj ovog izvještaja predstavlja stavove tima Resonant Voices Inicijative, koji vrši monitoring medija, i isključiva je odgovornost Resonant Voices Inicijative. Evropska komisija ne prihvata nikakvu odgovornost za eventualnu upotrebu informacija koje on sadrži.